Depresija je jedno od najčešćih, ali i najpotcenjenijih psihičkih oboljenja današnjice. Često se pogrešno poistovećuje sa prolaznom tugom ili lošim raspoloženjem, iako je reč o ozbiljnom poremećaju koji značajno utiče na kvalitet života.
U nastavku pročitajte šta je depresija, koji su njeni simptomi i u koje metode i kvalitetne preparate se može izlečiti. Razumevanje ovog psihičkog stanja prvi je korak ka pružanju pomoći onima koji se sa njom bore.
Koliko li ste puta čuli ili pomislili, kako neka osoba može da bude tužna kada joj ništa ne fali i ima sve u životu. Poznato, zar ne?
Na prvi pogled može zaista da izgleda tako, ali je često potrebno zagrebati malo ispod površine. Depresija je dugotrajno stanje sniženog raspoloženja koje traje najmanje dve nedelje i utiče na gotovo sve aspekte života – od svakodnevnih obaveza do odnosa sa drugim ljudima. Za razliku od tuge koja je prirodna reakcija na gubitak ili stres, depresija ne prolazi sama od sebe i obično se pogoršava ako se ne leči.
Uzroci depresije mogu da budu različiti. Genetska predispozicija i hemijski disbalans u mozgu igraju veliku ulogu, ali često okidač budu stresni događaji poput gubitka posla, razvoda ili smrti bliske osobe.
Hronične bolesti i dugotrajan bol takođe mogu da doprinesu nastanku depresije, baš kao i nedostatak socijalne podrške. Poražava je činjenica da osobe koje se bore sa depresijom često nemaju podršku najbližih, koji smatraju da samo preuveličavaju stvari i da im zapravo ništa ne fali.
Simptomi depresije mogu da se podele na emocionalne, fizičke i kognitivne.
Emocionalni znaci uključuju stalni osećaj tuge, praznine i beznađa. Osoba gubi interesovanje za aktivnosti koje su joj nekada pričinjavale zadovoljstvo i često ima osećaj krivice ili da je bezvredna.
Fizički simptomi su jednako izraženi. Mogu da se jave problemi sa spavanjem, bilo da je u pitanju nesanica ili preterano spavanje, kao i nagle promene u apetitu i telesnoj težini. Uz to, česti simptomi su i hronični umor, iscrpljenost i bolovi u telu bez jasnog medicinskog uzroka.
Kognitivni simptomi obuhvataju poteškoće u koncentraciji i pamćenju, usporeno razmišljanje i pesimistične misli o budućnosti. Sve ovo otežava obavljanje svakodnevnih obaveza i dodatno pogoršava kvalitet života.
Ukoliko se depresija ne leč, dugoročno može da postane veoma ozbiljan problem. Kod težih oblika simptomi su izraženiji. Osoba često nema energije ni za osnovne dnevne aktivnosti, gubi interesovanje za posao, hobije i kontakte sa drugim ljudima. Pojavljuje se izražen osećaj praznine i beznađa, a u najtežim slučajevima i misli o smrti ili samoubistvu.
Teška depresija je stanje koje zahteva hitnu stručnu pomoć jer može da bude opasno po život.
Mnogi ljudi brkaju anksioznost i depresiju, jer oba stanja mogu da uključuju probleme sa spavanjem, umor i poteškoće u koncentraciji.
Ipak, postoje jasne razlike:
Anksioznost je pre svega stanje stalne brige, napetosti i osećaja straha, često praćenog ubrzanim radom srca, znojenjem i drhtanjem.
Depresija se, s druge strane, prepoznaje po sniženom raspoloženju, gubitku volje i beznađu.
Ponekad se oba stanja javljaju istovremeno, što dodatno otežava funkcionisanje i zahteva razgovor sa stručnim licem i pažljivo osmišljenu terapiju i blagovremeno lečenje.
Pitanje na koje ne postoji jedinstveni odgoovr. Trajanje depresije zavisi od njenog oblika i od toga koliko brzo osoba potraži pomoć.
Blaga depresija može da traje nekoliko meseci i često se povlači uz terapiju i promene životnog stila. Umerena i teška depresija bez lečenja mogu da potraju godinama. Hronična depresija, poznata i kao distimija, može da traje i duže od dve godine, sa periodima smirivanja i ponovnog javljanja simptoma.
Na sreću, uz pravovremeno lečenje, trajanje depresije se značajno skraćuje, a kvalitet života se poboljšava.
Lečenje depresije zavisi od uzroka i intenziteta simptoma. Najčešće se kombinuje nekoliko metoda.
Psihoterapija je jedan od prvih izbora, jer razgovor sa stručnjakom pomaže da se prepoznaju i promene negativni obrasci mišljenja i ponašanja. U težim slučajevima, psihijatar može da pripiše farmakoterapiju, tj. antidepresive koji vraćaju hemijsku ravnotežu u mozgu.
Kombinacija lekova i psihoterapije često daje najbolje rezultate, naročito kod ozbiljnijih oblika.
Uz sve to, važnu ulogu imaju i promene životnog stila. Redovna fizička aktivnost, zdrava ishrana i dovoljno sna dokazano ublažavaju simptome.
Podrška porodice i prijatelja dodatno ubrzava oporavak. Razumevanje i osećaj prihvaćenosti mogu biti jednako važni kao i terapija.
Ma koliko na prvi pogled izgledalo pomalo zastražujuće i kao stanje iz kojeg nema izlaza, dobra vest je da je depresija izlečiva.
Uz stručnu pomoć, pravovremenu terapiju i podršku bližnjih, većina ljudi se u potpunosti oporavi. Kod nekih se depresija može ponavljati, ali svaka naredna epizoda obično se prepoznaje ranije i leči uspešnije.
Depresija je ozbiljno, ali izlečivo stanje. Pravovremeno prepoznavanje simptoma, razlikovanje od anksioznosti i traženje stručne pomoći ključni su za oporavak.
Ukoliko primetite znakove depresije kod sebe ili voljene osobe, ne žmurite na to. Obratite se psihijatru ili psihoterapeutu jer se uz adekvatno i blagovremeno lečenje, depresija može prevazići bez većih posledica.