Kako sprečiti prejedanje i zašto se prejedamo?

KAKO SPREčITI PREJEDANJE I ZAšTO SE PREJEDAMO?

covek-jede-picu

 

Verovatno posle svega toga imate duplu dozu savesti. Ipak, ne treba da krivite sebe. Verovatno vam neće biti mnogo lakše ako saznate da svaka druga osoba nekad u životu dođe u sličnu situaciju. Međutim, dobra stvar je da na prejedanje može da se utiče.

 

U nastavku saznajte kako sprečiti prejedanje, kao i zbog kojih sve razloga naš organizam utehu traži upravo u hrani.

 

 

Zašto se prejedamo?

Prejedanje često nastupa kao posledica raznih emocionalnih, psiholoških i fizioloških faktora. Iako će uz prejedanje prvobitno biti vidljiva povećana kilaža, ono ima dublji problem jer može da izazove dodatni osećaj krivice, stres i nezadovoljstvo. Sve ovo vodi do toga da se iznova i iznova vrtimo u krug.

 

Uz razumevanje uzroka koji dovodi do prejedanja, kao i praktičnih saveta koji mogu pomoći u kontroli kada nastupi momenat slabosti, u velikoj meri utiču na poboljšanje i napredak.

 

Evo neki od glavnih uzroka prejedanja i kako možete da ih prepoznate:

 

Stres i emocionalno prejedanje

Stres je jedan od najčešćih okidača prejedanja. Kada smo pod stresom, naše telo oslobađa kortizol – hormon koji povećava apetit i podstiče želju “za hranom koja će nas utešiti”, bogatom mastima i šećerima. Emocionalno prejedanje često je povezano sa pokušajem da se emocije poput tuge, usamljenosti ili dosade “izleče” najčešće slatkišima i drugim grickalicama.

 

Prejedanje na nervnoj bazi

Navike koje svakodnevno ponavljamo mogu da postanu glavni i automatski okidači za prejedanje. Na primer, jedenje dok gledamo televiziju, ili obavezno grickanje tokom rada za računarom često dovode do nesvesnog unosa većih količina hrane nego što nam je zaista potrebno.

covek-gricka-za-kompijuterom

 

Fiziološki faktori

Problemi sa hormonima gladi, kao što su grelin (koji povećava apetit) i leptin (koji signalizira sitost), mogu da doprinesu da dođe do prejedanja. Do poremećaja ovih hormona može dovesti i manjak sna, dok bolesti poput insulinske rezistencije ili poremećaja štitaste žlezde mogu da otežaju kontrolu unosa hrane.

 

Okruženje i dostupnost hrane

Prestanite da kupujete nezdrave namirnice. U slučaju da kod kuće imate zalihe visokokalorične i brze hrane, veoma lako možete da stanete na tanak led i u trenucima slabosti posegnete za ovom hranom, koja izgledom prosto mami da je pojedete.

 

 

Kako sprečiti prejedanje?

Iako često mnogo lakše zvuči u teoriji, nego u praksi, uz malo truda ćete uspeti da odolite hrani kao sredstvu za utehu. Prvo će to biti mali koraci, ali treba da budete ponosni na svaki od njih.

Neki od načina na koje možete da sprečite prejedanje:

  • Identifikujte okidače i radite na njima: Pokušajte da prepoznate koje su to situacije kada posežete za slatkišima. Da li kada ste pod stresom ili kada ste tužni? Pokušajte da se u datim situacijama umesto uz hranu, smirite uz šetnju ili čitanjem neke knjige.
  • Naučite da upravljate stresom: Ostati pribran i staložen i u stresnim situacijama, nešto je što se uči. Duboko disanje, joga, meditacija ili razgovor sa bliskim osobama mogu vam pomoći da smanjite stres i izbegnete emocionalno prejedanje.
  • Svesno jedenje i ništa sem toga: Pokušajte da dok jedete uživate u svakom zalogaju i obraćate pažnju na signale kada ste gladni i siti. Jedite polako i za stolom, u miru, bez ometača kao što su gledanje televizije ili čačkanje mobilnog telefona uz boravak na društvenim mrežama.
  • Planiranje je pola uspeha: Bilo šta da planirate da uradite, ako zapišete, verovatno ćete pre uspeti da ostvarite. Neka obroci tokom nedelje budu unapred isplanirani. Zapišite sve do detalja. Uz redovne i izbalansirane obroke sa dovoljnom količinom vlakana, proteina i zdravih masti, dodatno ćete smanjiti verovatnoću da preskočite neki obrok, osetite glad ili posegnete za slatkišima i grickalicama.
  • Ne oklevajte da potražite stručnu pomoć: U slučaju da ne uspevate da se kontrolišete sami, ne očajavajte! Kako je prejedanje često povezano sa raznim emocionalnim problemima ili zdravstvenim stanjima, razgovor sa psihologom, nutricionistom ili lekarom može da pomogne kako biste napravili plan u skladu sa vašim potrebama.

 

 

Dodatno, kako biste sprečili prejedanje, pokušajte da izbegavate da idete u kupovinu bez spiska i kada ste gladni, da ne biste kupili namirnice koje vam nisu potrebne.

 

Uz to, ograničite veličinu porcija, tako što čete koristi manje tanjire i naoružajte se zalihama zdravih grickalica kao što su sveže voće, orašasti plodovi ili jogurt, koji mogu da budu idealna užina kada osetite napad gladi.

 

Zapamtite, ako imate problem sa prejedanjem – nemojte sebi da stvarate tenziju i da dodatno krivite sebe. Ovaj problem muči mnoge u vašoj okolini i što je najbitnije, može da se reši.

 

Uz odgovarajuću promenu u navikama ili uz pomoć stručnog lica, iz dana u dan  ćete razvijati zdraviji odnos prema hrani.

Uz male ali sigurne korake uspostavite kontrolu nad prejedanjem i počnite da živite zadovoljnije, kvalitetnije i zdravije.